Djelo upravljanja čovječanstvom podijeljeno je u tri etape, što znači da je i djelo spasenja čovječanstva podijeljeno u tri etape. Te tri etape ne obuhvaćaju djelo stvaranja svijeta, već predstavljaju tri etape djela iz Doba zakona, Doba milosti i Doba kraljevstva. Djelo stvaranja svijeta bilo je djelo iz kojeg je nastalo čitavo čovječanstvo. To nije bilo djelo spasenja čovječanstva niti s njim ima ikakve veze jer kada je svijet stvoren, čovječanstvo nije bilo iskvareno od Sotone, tako da nije ni bilo potrebe za spašavanjem čovječanstva. Djelo spasenja čovječanstva otpočelo je tek nakon što je Sotona iskvario čovječanstvo, pa je zbog toga i djelo upravljanja čovječanstvom otpočelo tek nakon što se čovječanstvo već iskvarilo. Drugim riječima, Božje upravljanje čovjekom otpočelo je kao rezultat spašavanja čovječanstva, a nije proizišlo iz djela stvaranja svijeta. Djelo upravljanja nastalo je tek nakon što je čovječanstvo poprimilo iskvarenu narav, te se zbog toga djelo upravljanja čovječanstvom sastoji iz tri dijela, a ne iz četiri etape, odnosno četiri doba. Samo se na taj način može ispravno govoriti o Božjem upravljanju čovječanstvom. Kad posljednje doba bude privedeno kraju, djelo upravljanja čovječanstvom bit će okončano. Okončanje djela upravljanja ujedno će značiti kako je djelo spasenja čitavog čovječanstva u potpunosti završeno i da je time za čovječanstvo ta faza konačno privedena kraju. Kad djelo spasenja cijelog čovječanstva ne bi postojalo, ne bi bilo ni djela upravljanja čovječanstvom niti bi postojale tri etape djela. Upravo uslijed izopačenosti čovječanstva i njegove prijeke potrebe za spasenjem Jahve je dovršio stvaranje svijeta i otpočeo djelo iz Doba zakona. Djelo upravljanja čovječanstvom tek je tada započeto, što znači da je tek tada započeto i djelo spasenja čovječanstva. „Upravljanje čovječanstvom” ne znači usmjeravanje zemaljskog života tek stvorenog čovječanstva (što će reći, čovječanstva koje će se tek iskvariti), već se radi o spašavanju čovječanstva koje je Sotona iskvario, odnosno, o preobražaju tog iskvarenog čovječanstva. To je značenje „upravljanja čovječanstvom”. Djelo spasenja čovječanstva ne obuhvaća djelo stvaranja svijeta, pa zato ni djelo upravljanja čovječanstvom ne obuhvaća djelo stvaranja svijeta, već uključuje samo tri etape djela koje su odvojene od stvaranja svijeta. Kako bi se razumjelo djelo upravljanja čovječanstvom, neophodno je poznavati povijest triju etapa djela – to je ono čega svi moraju biti svjesni kako bi bili spašeni. Vi, kao Božja stvorenja, morate priznati da je čovjeka stvorio Bog, morate prepoznati izvor čovjekove iskvarenosti i, povrh toga, proces spašavanja čovjeka. Ako se u pokušaju da steknete Božju naklonost znate ponašati jedino u skladu s doktrinom, a pritom ne možete ni naslutiti kako Bog spašava čovječanstvo niti odakle izvire iskvarenost ljudska, onda vam upravo to nedostaje kao Božjim stvorenjima. Ne smiješ se zadovoljavati razumijevanjem jedino onih istina koje se mogu primijeniti u praksi, ne znajući pritom ništa o širem opsegu djela Božjeg upravljanja – ako tako stoje stvari, pretjerano si dogmatičan. Tri etape djela predstavljaju iz prve ruke ispričanu priču o Božjem upravljanju čovjekom, nastupanje evanđelja cjelokupnog svijeta te najveću tajnu sveopćeg čovječanstva, a uz to predstavljaju i temelj širenja evanđelja. Ako si usredotočen jedino na razumijevanje jednostavnih istina koje se tiču tvojeg života, a pritom ne znaš ništa o ovoj, najvećoj od svih tajni i vizija, nije li onda tvoj život nalik robi s greškom, proizvodu koji ne služi ničemu drugom osim da ga ljudi promatraju?

Ako se čovjek usredotočuje samo na praksu, a Božje djelo i sve ono što bi čovjek morao znati smatra sporednim, nije li to sitna ušteda zarad ogromnog rasipništva? Moraš znati ono što se mora znati, moraš primijeniti u praksi ono što se mora primijeniti u praksi. Tek ćeš tada biti netko tko zna kako tragati za istinom. Ako, kad na tebe dođe red da širiš evanđelje, možeš reći samo to da je Bog velik i pravedan Bog, da je On vrhovni Bog, Bog s kojim se nijedan veliki čovjek ne može usporediti i da je on Bog iznad kojeg nema nikoga – ako si, dakle, u stanju izgovarati samo te nebitne i površne riječi, a pritom si potpuno nesposoban govoriti o stvarima koje su od presudnog značaja i koje imaju bit, ako nemaš što reći o poznavanju Boga ili Božjeg djela i, uz to, ne možeš objasniti istinu niti čovjeku pružiti ono što mu nedostaje, onda takvi kao ti nisu u stanju dobro obavljati svoju dužnost. Svjedočenje o Bogu i širenje evanđelja o kraljevstvu nije nimalo jednostavno. Najprije se moraš naoružati istinom i vizijama koje moraš razumjeti. Tek kad budeš bio načisto u pogledu vizija i istine o različitim aspektima Božjeg djela i kad u srcu svojem budeš spoznao Božje djelo, kad najveću od svih vizija budeš posjedovao kao svoju osnovu i kad budeš posjedovao pravu istinu koju moraš sprovesti u djelo, tek tada ćeš, bez obzira na to što Bog čini – bilo da čovjeku pravedno sudi ili ga pročišćuje – moći do samog kraja slijediti Boga. Moraš znati da se, bez obzira na djelo koje obavlja, cilj Božjeg djela ne mijenja, srž se Njegova djela ne mijenja i volja Njegova prema čovjeku ostaje uvijek ista. Ma koliko Njegove riječi bile stroge, ma koliko nepovoljna bila okolina, načela Njegova rada neće se promijeniti, kao ni Njegova namjera da čovjeka spasi. Pod uvjetom da se ne radi o djelu otkrivenja svršetka čovječanstva ili čovjekova odredišta, da nije riječ o djelu koje pripada završnoj etapi niti o djelu kojim se cjelokupni Božji plan upravljanja privodi kraju i pod uvjetom da je riječ o djelu tijekom kojeg On radi na čovjeku, srž Njegova djela neće se mijenjati. Ta srž uvijek će biti spasenje čovječanstva. To mora biti temelj vaše vjere u Boga. Tri etape djela imaju za cilj spasenje čitavog čovječanstva – što znači potpuno spasenje čovjeka iz Sotonine vlasti. Iako svaka od triju etapa djela ima drukčiji cilj i značaj, svaka od njih sastavni je dio rada na spašavanju čovječanstva i svaka predstavlja različito djelo spasenja koje se sprovodi u skladu sa zahtjevima čovječanstva. Onog trenutka kad postaneš svjestan cilja tih triju etapa djela, znat ćeš kako cijeniti značenje svake etape i shvatit ćeš kako moraš postupati da bi udovoljio želji Božjoj. Ako uspiješ dotle dogurati, tada će ova, najveća od svih vizija, postati temelj tvoje vjere u Boga. Ne smiješ samo tragati za lakšim načinima praktičnog djelovanja ili dubljim istinama, već moraš spojiti vizije i praktično djelovanje kako bi istovremeno posjedovao istine koje možeš primijeniti u praksi i znanje zasnovano na vizijama. Tek tada ćeš biti netko tko sveobuhvatno traga za istinom.

Tri etape djela predstavljaju samu srž cjelokupnog Božjeg upravljanja, a u njima se izražava narav Božja i ono što On jest. Oni koji ne znaju za tri etape Božjeg djela nisu u stanju shvatiti kako Bog izražava Svoju narav niti poznaju mudrost Božjeg djela. Njima su potpuno nepoznati i načini na koje Bog spašava čovječanstvo, kao i volja Njegova u pogledu cijelog ljudskog roda. Tri etape djela predstavljaju potpuni izraz djela spasenja čovječanstva. Oni kojima su tri etape djela nepoznate neće ništa znati ni o različitim metodama i načelima djelovanja Duha Svetoga, a oni koji se tek kruto pridržavaju doktrine preostale iz određene etape djela jesu ljudi koji Boga svode na doktrinu i čija je vjera u Boga maglovita i neodređena. Takvi ljudi nikad neće primiti Božje spasenje. Jedino se pomoću triju etapa Božjeg djela može u potpunosti izraziti cjelokupna narav Božja te jedino one mogu potpuno izraziti Božju namjeru i cjelokupan proces spašavanja čovječanstva. To je dokaz da je on porazio Sotonu i zadobio ljudski rod; to je dokaz pobjede Božje i izraz cjelokupne Božje naravi. Oni koji razumiju samo jednu od ukupno tri etape Božjeg djela, narav Božju poznaju samo djelomično. U čovjekovim predodžbama ova pojedinačna etapa djela lako prelazi u doktrinu, čime raste vjerojatnost da će čovjek uspostaviti nepromjenljiva pravila o Bogu, a ovu pojedinost Božje naravi koristiti kao prikaz cjelokupne naravi Božje. U sve je to, štoviše, umiješan i velik dio čovjekove mašte, uslijed čega narav, biće i mudrost Božju, kao i principe Božjeg djela, čovjek drži kruto unutar ograničenog okvira, vjerujući da će Bog, ako je jednom bio takav, ostati isti za sva vremena i da se nikad neće promijeniti. Samo oni koji poznaju i cijene tri etape djela mogu potpuno i točno poznati Boga. Oni barem neće Boga definirati kao izraelskog ili židovskog Boga i neće na Njega gledati kao na Boga koji će, zarad čovjeka, dovijeka biti prikovan za križ. Kod onoga tko je Boga spoznao samo na osnovu jedne etape Njegova djela znanje je isuviše maleno, ništa veće od kapi vode u moru. Da nije tako, zašto bi onda mnogi iz stare garde vjernika živog Boga prikovali za križ? Nije li to upravo zato što čovjek Boga smješta u određeni okvir? Zar se mnogi Bogu ne protive i ne ometaju djelo Duha Svetoga upravo zato što ne poznaju raznovrsno i raznoliko djelo Božje i što, uz to, posjeduju jedva mrvicu znanja i doktrine pomoću kojih odmjeravaju djelo Duha Svetoga? Takvi su ljudi, unatoč svojem površnom iskustvu, po prirodi oholi i razuzdani; oni s prezirom gledaju na djelo Duha Svetoga, zanemaruju ispravljanje Duha Svetoga i, uz to, koriste beznačajne stare argumente kako bi „potvrdili” djelo Duha Svetoga. Pored toga, pretvaraju se, potpuno uvjereni u vlastitu učenost i erudiciju, i čvrsto vjeruju kako su u stanju putovati po cijelom svijetu. Zar takvi ljudi nisu prezreni i odbačeni od Duha Svetoga i zar novo doba neće takve ljude izgnati? Nisu li oni koji pred Boga stupaju i otvoreno Mu se suprotstavljaju neuki i nedovoljno obavješteni zlikovci, koji samo pokušavaju pokazati koliko su genijalni? S oskudnim poznavanjem Biblije htjeli bi dizati bune u „akademskom” svijetu; podučavajući ljude površnim doktrinama, pokušavaju preokrenuti djelo Duha Svetoga ne bi li ga primorali da se vrti oko njihova misaonog procesa. Oni, tako kratkovidi, pokušavaju jednim pogledom obuhvatiti svih 6000 godina Božjeg djela. Ti ljudi nemaju razuma koji je vrijedan spomena! U stvari, što ljudi bolje poznaju Boga, to se teže odlučuju na sud o Njegovu djelu. Čak i ako ponešto kažu o svojem poznavanju današnjeg Božjeg djela, o tome nikad ne sude brzopleto. Što ljudi o Bogu manje znaju, to su oholiji i pretjerano samouvjereni te sve bezobzirnije obznanjuju Božje biće – a pritom ipak govore samo o teoriji, ne nudeći prave dokaze. Takvi ljudi nemaju baš nikakvu vrijednost. Neozbiljni su oni koji na djelo Duha Svetoga gledaju kao na igru! Zar oni koji su pri susretu s novim djelom Duha Svetoga neobazrivi, koji previše pričaju, brzo sude i, puštajući svojem temperamentu na volju, niječu ispravnost djela Duha Svetoga i uz to ga vrijeđaju i hule na njega – nisu li tako neuljudni ljudi zapravo neznalice u pogledu djela Duha Svetoga? Nisu li oni, štoviše, strašno oholi ljudi, koji su po svojoj prirodi ponosni i kojima se ne može vladati? Čak i ako takvi ljudi jednog dana prihvate novo djelo Duha Svetoga, Bog ih ipak neće podnositi. Oni ne samo da sa visine gledaju na one koji rade za Boga, već hule i na Samog Boga. Takvim očajnicima neće biti oprošteno ni u ovom ni u budućem dobu i zauvijek će stradati u paklu! Neuljudni i razuzdani ljudi poput tih samo se pretvaraju da vjeruju u Boga, a što su ljudi više takvi, to su skloniji kršenju Božjih upravnih odluka. Ne idu li ovim putem svi oni oholi koji su urođeno neobuzdani i koji nikada nikog nisu poslušali? Zar se i oni iz dana u dan ne protive Bogu, Bogu koji je uvijek nov i nikada star? Danas trebate razumjeti zbog čega je nužno poznavati važnost triju etapa Božjeg djela. Riječi koje izgovaram korisne su za vas i nisu samo prazna priča. Ako ih samo uzgred čitate, kao da se, jašući konja u galopu, divite okolnom cvijeću, neće li onda sav Moj trud biti uzaludan? Svatko od vas mora poznavati vlastitu prirodu. Većina vas vješta je u raspravama; odgovori na razna teorijska pitanja samo vam klize s jezika, ali zato nemate što odgovoriti na pitanja koja se tiču biti. Vi se čak i danas još upuštate u neozbiljne razgovore, nesposobni da promijenite svoju staru narav, a većina vas ni ne namjerava mijenjati način svojeg traganja za uzvišenijom istinom, već živi svoj život tek s pola snage. Kako bi takvi ljudi mogli do samog kraja slijediti Boga? Čak i ako stignete do kraja puta, kakvu ćete korist od toga imati? Bolje bi vam bilo da svoje ideje promijenite dok ne bude prekasno, tako što ćete ili početi istinski tragati ili se ranije povući. Kako vrijeme bude odmicalo, sve više ćete se pretvarati u parazite koji žive na tuđoj grbači. Jeste li voljni odigrati tako prizemnu i nečasnu ulogu?

Tri etape djela predstavljaju zapis cjelokupnog djela Božjeg; u njima je zabilježeno Božje spasenje čovječanstva, a nisu izmišljene. Ako doista želite tragati za spoznajom cjelokupne Božje naravi, morate poznavati tri etape djela koje je Bog obavio, ne izostavljajući pritom nijednu etapu. To je najmanje što oni koji tragaju za spoznajom Boga moraju ostvariti. Sâm čovjek ne može izmisliti pravo znanje o Bogu. To nije nešto što čovjek može sâm izmisliti niti je posljedica posebne naklonosti koju bi Duh Sveti podario jednoj jedinoj osobi. Radi se prije o znanju do kojeg čovjek dolazi nakon što je iskusio djelo Božje, znanju o Bogu koje čovjek stječe tek nakon što iskusi činjenice Božjeg djela. Takvo znanje ne može se po volji steći niti je to nešto čemu bi vas netko mogao naučiti. Ono je u cijelosti povezano s osobnim iskustvom. Iako Božje spasenje čovječanstva predstavlja samu srž tih triju etapa djela, unutar djela spasenja sadržano je nekoliko metoda djelovanja, kao i nekoliko sredstava pomoću kojih se Božja narav izražava. To je ono što je čovjeku najteže prepoznati i što teško može razumjeti. Razlikovanje jednog doba od drugog, promjene u Božjem djelu, promjene mjesta u kojem se djelo obavlja, promjene u primateljima djela i tome slično – sve je to obuhvaćeno ovim trima etapama djela. Preciznije govoreći, razlike u načinu djelovanja Duha Svetoga, promjene u Božjoj naravi, Njegovu liku, imenu i identitetu, kao i ostale promjene, sve su to sastavni dijelovi triju etapa djela. Jedna etapa djela može predstavljati samo jedan njegov dio i svedena je na određeni opseg. Ona ne obuhvaća razlikovanje doba niti promjene u Božjem djelu, a još manje neke druge aspekte. To je krajnje očigledna činjenica. Te tri etape predstavljaju cjelokupnost Božjeg djela spasenja čovječanstva. U sklopu djela spasenja čovjek mora poznavati Božje djelo i Božju narav; bez te činjenice znanje o Bogu sastojalo bi se samo od šupljih riječi svedenih na recitiranje iz naslonjača. Takvo znanje čovjeka ne može uvjeriti niti ga osvojiti; ono je u neskladu sa stvarnošću i ne predstavlja istinu. Ono ti možda može djelovati izdašno i ugodno za uho, ali ako je u neskladu sa suštinskom naravi Boga, Bog te neće poštedjeti. On takvo tvoje znanje ne samo da neće pohvaliti, već će ti se još i surovo osvetiti zato što si grešnik koji je na Njega hulio. Riječi spoznaje Boga ne izgovaraju se olako. Unatoč tome što si, možda, neki slatkorječiv i uvjerljiv govornik, što su tvoje riječi možda toliko oštroumne te si u stanju druge uvjeriti kako je crno bijelo, a bijelo crno, ti si ipak nedovoljno potkovan da govoriš o spoznaji Boga. Bog nije netko koga možeš brzopleto ili uzgred veličati niti Ga nonšalantno klevetati. Ti veličaš sve i svakoga, a ipak se mučiš kad treba pronaći prave riječi kojima bi opisao vrhovnu milost Božju – to je ono što svaki gubitnik na kraju shvati. Mada su mnogi dobri poznavatelji jezika u stanju opisati Boga, točnost njihovih opisa samo je stoti dio istine koju izgovaraju ljudi koji pripadaju Bogu, ljudi koji, premda skromnog rječnika, imaju bogato iskustvo na koje se mogu osloniti. Može se, dakle, vidjeti kako spoznaja Boga leži u točnosti i činjenicama, a ne u vještom korištenju riječi ni u bogatom rječniku, kao i da čovjekovo znanje i spoznaja Boga jedno s drugim nemaju nikakve veze. Pouka o spoznaji Boga uzvišenija je od bilo koje prirodne nauke ljudi. To je lekcija koju može savladati samo izuzetno mali broj onih koji tragaju za spoznajom Boga i koju ne može savladati baš svaka nadarena osoba. Zbog toga na spoznaju Boga i na potragu za istinom ne smijete gledati kao na nešto što bi svako dijete moglo postići. Možeš biti savršeno uspješan u svojem obiteljskom životu, u poslovnoj karijeri ili braku, ali kada je riječ o istini i lekciji o spoznaji Boga, nemaš se čime pohvaliti i nisi postigao baš ništa. Moglo bi se reći kako provođenje istine u djelo za vas predstavlja ogromnu poteškoću, a spoznaja Boga još vam je veći problem. To je poteškoća za vas, a ujedno i poteškoća s kojom se suočava čitavo čovječanstvo. Među onima koji su ostvarili određena postignuća u pogledu spoznaje Boga, gotovo nitko ne ispunjava normu. Čovjek ne zna što znači poznavati Boga ni zašto je neophodno poznavati Boga ni koju razinu mora dostići kako bi spoznao Boga. Upravo je to ono što u tolikoj mjeri zbunjuje čovječanstvo i to je, jednostavno, najteža zagonetka s kojom se ono suočava – nitko nije u stanju odgovoriti na to pitanje niti je itko voljan potražiti odgovor na njega jer nijedan pripadnik ljudskog roda do dan-danas nije ostvario nikakav uspjeh u proučavanju ovog djela. Možda će se, kad zagonetka o tri etape djela bude obznanjena čovječanstvu, jedan za drugim javljati pojedinci iz skupine nadarenih ljudi koji poznaju Boga. Ja se, naravno, nadam da će tako i biti; štoviše, Ja ovo djelo upravo sada i obavljam u nadi da ću u bliskoj budućnosti vidjeti još takvih, nadarenih ljudi. Ti će ljudi postati oni koji svjedoče o postojanju ove tri etape djela i ujedno će, naravno, biti prvi koji će o te tri etape djela svjedočiti. Ništa Me, međutim, ne bi više uznemirilo i ražalostilo od toga da se na dan okončanja Božjeg djela takvi nadareni ljudi uopće ne pojave ili da se pojavi samo nekolicina onih koji su osobno prihvatili da ih utjelovljeni Bog usavrši. To je, ipak, samo najgori mogući scenarij. Što god da se dogodi, Ja se i dalje nadam da će oni koji istinski tragaju steći ovaj blagoslov. Od početka vremena nikada nije postojalo djelo poput ovog; ovakav poduhvat nitko nikada nije poduzeo u čitavoj povijesti razvoja ljudskog roda. Ako bi zaista mogao postati jedan od prvih koji su spoznali Boga, ne bi li time zaslužio najvišu počast među svim stvorenjima? Bi li Bog koje drugo stvorenje među ljudima hvalio više od tebe? Takvo postignuće nije lako ostvariti, ali će ono na kraju ipak požnjeti nagrade. Svi koji budu u stanju spoznati Boga, bez obzira na njihov spol ili nacionalnost, na kraju će od Boga primiti najveću počast i bit će jedini koji će posjedovati Božju vlast. Ovo je djelo današnjice, a ujedno je i djelo budućnosti; to je posljednje i najuzvišenije djelo koje će biti obavljeno tijekom ovih 6000 godina rada, a i način djelovanja koji svaku kategoriju ljudi razotkriva. Kroz djelo koje čovjeka dovodi do spoznaje Boga otkrivaju se različite klase ljudi: oni koji poznaju Boga sposobni su primiti Božje blagoslove i prihvatiti Njegova obećanja, dok oni koji Boga ne poznaju nisu sposobni primiti Božje blagoslove niti prihvatiti Njegova obećanja. Oni koji poznaju Boga, prisni su s Bogom, a oni koji Boga ne poznaju, ne mogu se nazvati bliskima Bogu; ljudi prisni Bogu mogu primiti bilo koji od Božjih blagoslova, dok oni koji s Njim nisu prisni, nisu dostojni nijednog Njegova djela. Bilo da se radi o stradanju, pročišćavanju ili sudu, sve to za cilj ima omogućiti čovjeku da na kraju spozna Boga i bude u stanju podčiniti se Bogu. To je jedini efekt koji će na kraju biti ostvaren. Ništa od triju etapa djela nije skriveno, što je vrlo povoljna okolnost za čovjekovu spoznaju Boga i pomaže mu steći potpunije i temeljnije znanje o Bogu. Cjelokupno ovo djelo od koristi je za čovjeka.